sa sjedištem u Rimu, Italija, međunarodna je organizacija koju su 1961. godine zajednički osnovale dvije organizacije Ujedinjenih naroda: FAO (Food and Agriculture Organization – Organizacija za hranu i poljoprivredu) i WHO (World Health Organization – Svjetska zdravstvena organizacija). Njegov zadatak je da provodi i podupire razradu i uspostavu definicija i zahtjeva za hranu, da pomaže u njihovom usklađivanju i na taj način olakšava međunarodnu trgovinu. Većina svjetske populacije živi u 172 države koje su članice Povjerenstva Codex Alimentarius i koje sudjeluju u stvaranju Codexovih norma i vrlo često ih primjenjuju na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Iako Codex Alimentarius norme nisu obvezatne, vrlo su važne jer se temelje na čistoj znanosti. Kada je prikladno, Svjetska trgovinska organizacija (WTO) upućuje na Codexove norme pri rješavanju sporova u trgovini hranom ili prehrambenim proizvodima. Nacionalni i regionalni zakoni i norme gotovo uvijek uzimaju Codexove norme kao početnu točku. Utjecaj Codex Alimentariusa proširio se na sve kontinente i njegov je doprinos zaštiti zdravlja potrošača i poštenim postupcima u trgovini hranom nemjerljiv.

Codexove norme su opće ili se odnose na pojedinu vrstu namirnica. Codex Alimentarius ima tisuće dokumenata, od onih općih koji se mogu primijeniti na sve namirnice do onih koji se primjenjuju samo na određene namirnice ili prehrambene proizvode. Opće norme uključuju one za higijenu, označivanje, zaostatke pesticida i veterinarskih lijekova, nadzor uvoza i izvoza i certifikacijski sustav, metode analize i uzorkovanja, aditive u namirnicama, kontaminante, prehranu i hranu za posebne načine ishrane. Pored toga tu su i specifične norme za sve tipove namirnica i prehrambenih proizvoda, koje obuhvaćaju svježe, smrznuto i prerađeno voće i povrće, voćne sokove, žitarice i mahunarke, masti i ulja, ribe, meso, šećer, kakao i čokoladu, mlijeko i mliječne proizvode.

Codex Alimentarius uspostavlja i održava Povjerenstvo Codex Alimentariusa koje je međuvladino tijelo u kojem sve države članice imaju pravo glasa. Različiti stručni odbori odgovorni su za izradu nacrta norma koje prihvaća Povjerenstvo Codex Alimentariusa.

Izrada norma započinje kada vlada koje države ili neki od odbora Codex Alimentariusa predloži izradu određene norme. Ako Povjerenstvo Codexa (ili njegov izvršni odbor) odobri izradu norme, tada Tajništvo Codex Alimentariusa piše prijedlog nacrta norme i šalje ga svim vladama država članica na razmatranje. Primjedbe razmatra određeni Codexov odbor, koji, kada je tekst norme gotov, predstavlja taj tekst Codexovom Povjerenstvu kao nacrt norme. Ako Povjerenstvo usvoji taj tekst kao nacrt norme, on se šalje vladama radi davanja primjedbi u nekoliko koraka što rezultira konačnim nacrtom nakon kojeg slijedi Codexova norma. Broj koraka varira od pet do osam, a sustav je načinjen tako da predstavlja što je moguće širi konsenzus. Postupak izrade Codexove norme može trajati nekoliko godina. U međuvremenu, određeni odbor uz potporu Tajništva poboljšava i prilagođava pojedinosti prema zahtjevima. Ponekad se pojedini korak u pripremi norme ponavlja. Kada Povjerenstvo Codexa usvoji normu, ona se dodaje Codex Alimentariusu, svjetskom «zakonu o hrani».

Povjerenstvo Codex Alimentariusa sastoji se od brojnih odbora: 9 odbora koji se odnose na opće teme, 11 odbora za pojedine proizvode, 3 ad hoc međuvladine skupine, kao i 6 regionalnih koordinacijskih odbora koji su osnovani kako bi pomogli u prepoznavanju prednosti i spornih pitanja u posebnim područjima.

 

Sastanci pojedinih Codexovih odbora uvijek se održavaju u određenim državama (domaćini odbora).

Opći odbori – "horizontalni odbori":
Odbor za opća načela (Francuska)
Odbor za označivanje hrane (Kanada)
Odbor za metode analize i uzorkovanja (Mađarska)
Odbor za higijenu hrane (SAD)
Odbor za zaostatke pesticida (Nizozemska)
Odbor za aditive hrani i kontaminante (Nizozemska)
Odbor za nadzor uvoza/izvoza i certifikacijski sustav (Australija)
Odbor za nutricionizam i hranu za posebne dijetalne namjene (Njemačka)
Odbor za zaostatke veterinarskih lijekova u hrani (SAD)

Odbori za određene vrste hrane – "vertikalni odbori":
Odbor za masti i ulja (UK)
Odbor za ribu i riblje proizvode (Norveška)
Odbor za mlijeko i mliječne proizvode (Novi Zeland)
Odbor za svježe voće i povrće (Meksiko)
Odbor za proizvode od kakaoa i čokoladu (Švicarska)
Odbor za šećer (UK)
Odbor za prerađeno voće i povrće (SAD)
Odbor za biljne proteine (Kanada)
Odbor za žitarice, mahunarke i leguminoze (SAD)
Odbor za higijenu mesa (Novi Zeland)
Odbor za prirodne mineralne vode (Švicarska)

Koordinacijski odbori:
Afrika (Maroko)
Azija (Koreja)
Europa (Švicarska)
Latinska Amerika i Karibi (Argentina)
Sjeverna Amerika i sjeverozapadni Pacifik (Samoa)
Bliski Istok (Jordan)

Ad hoc međuvladine skupine (Intergovermmental Task Force)
Sokovi od voća i povrća (Brazil)
Stočna hrana (Danska)
Hrana dobivena biotehnologijom (Japan)

Da bi omogućilo stalnu vezu s državama članicama, Povjerenstvo je u suradnji s nacionalnim vladama pojedinih država osnovalo Codex kontaktne točke. Državni je zavod za normizaciju i mjeriteljstvo 1994. godine određen kao Codex kontaktna točka u Republici Hrvatskoj, a Uredbom o osnivanju HZN-a (Narodne novine 154/2004) te je poslove 2005. godine preuzeo Hrvatski zavod za norme (HZN).

e-mail: codex.croatia,

Hrvatski zavod za norme, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Tel: +385 1 610 60 95, Fax: +385 1 610 93 21